Da li se čovjek prilagođavao vrtu ili vrt čovjeku to i dan danas pouzdano ne znamo. Znamo da se životni prostor čovjeka mijenjao vjekovima te su se na taj način mijenjali i vrtovi pod uticajem geografskih faktora, društvenih odnosa,etnoloških odlika i načina života. Vrt je predstavljao ogledalo kulture, čovjeka i epoha kroz koje je prolazio. Danas bi vrt takođe, trebao da predstavlja ogledalo kulture čovjeka te bi se trebao dati veći akcenat samom uređenju prostora.
Prvi vrtovi se javljaju na istoku, kod Persijanaca, Vavilonaca, Kineza, Asiraca, Sumeraca, Egipćana. Vrt je u davna vremena predstavljao jednu od najznačajnijih ljudskih potreba. Vrt se poistovjećivao sa pojmom raja što implicira mjesta za odmor, uživanje, sastajanje itd. Može se reći da je glavna odlika i način uređenja starih vrtova bil simetrija. Sve je moralo da bude u simetriji što nije česta pojava danas. Biljke i drveće od kojeg su bili ukrašavani vrtovi bili su najčešće kedrovi, pinjoli, masline, limunovo drvo, nar, smokve, čempresi. Od cvijeća su se gajile ruže a od vodenih predstavnika lotos i lokvanj.
Jedan od primjera vrta starih civilizacija je i ovaj vrt na slici 1. Vavilonski vrt - posvećen kraljici Semiramidi (809 - 780. godine p.n.e.). Dizajn vavlonskih vrtovajeste vrt podignut na terasama građevina. Terase su bile djelimično popločane a neke su sadržavale i bazene za vodu.
 |
| 1. Vavilonski vrt |
Нема коментара:
Постави коментар